Budućnost hidroinženjeringa

Voda predstavlja uslov za život, život na Zemlji bio bi nemoguć bez nje, a samo 2.5% od ukupne količine vode na Zemlji je slatkovodno. Uzimajući u obzir da je veliki procenat vode zarobljen u lednicima ili se nalazi duboko ispod površine, voda je danas najdragoceniji resurs. Takođe, ne smemo da zaboravimo da su slatkovodni ekosistemi životna sredina 50% svih riba na svetu i 10% svih životinja. Značaj i uloga voda danas se ogleda u današnjem trendu korišćenja resursa. Hidroelektrane, zagađenje i druge štetne aktivnosti ugrožavaju slatkovodna staništa i pretnja su po stanovništvo i privredu. Međutim, energija vode (hidroenergija) je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U poslednjih tridesetak godina udeo hidroenergije čini 3,3% ukupne energije iz obnovljivih izvora, jer korišćenje hidroenergije ima svoja ograničenja. Ova ograničenja su prisustvo dosta brzo tekuće vode, tokom cele godine, izgradnja brana i akumulacionih jezera, cena izgradnje hidroelektrane, a posebnu pažnju skreće nam podizanje nivoa podzemnih voda u okolini akumulacije i negativni uticaj na biljni i životinjski svet. Međutim, i pored brojnih prepreka, u svetu se sve više daje na važnosti  hidropotencijalu. Traga se za inovativnim rešenjima hidroinženjera koja će da anuliraju štetne efekte upotrebe snage voda, i povećati broj i kapacitet hidroelektrana. Šta je to hidroelektrana? Hidroelektrane su postrojenja (mesta) proizvodnje električne energije iz energije vode. Osnovni delovi hidroelektrane su akumulacioni bazen, brana, zahvat, cevovod, mašinska zgrada i odvod.

U Srbiji hidropotencijal doprinosi sa 30% električne energije. Naša najveca hidrocentrala Đerdap je zapravo sistem od jedne akumulacione i jedne protočne hidroelektrane, Đerdap I i Đerdap II izgrađene na reci Dunav, na izlasku iz Đerdapske klisure. Đerdap I je naša najveća hidroelektrana  i predstavlja strateški  element energetike Srbije. Postrojenje od 6 hidroagregata od 171MW svaki, odnosno 1026MW, obezbeđuje oko 200MW po svakom hiroagregatu. Najviše energije na godišnjem nivou proizvede se u hidreoelektrani Đerdap 1 , za samo 7 meseci 3.238.642 MWh, dok druga dunavska elektrana Đerdap II  za isti period proizvede oko 938.928 MWh. Đerdap II se sastoji od dve elektrane sa 20 agregata snage 540MW. Ovde nije kraj, jer u planu je izgradnja hidrocentrale Đerdap III, akumulacione elektrane ukupne snage 4.200 MW.  Takođe tu su i mini hidroelektrane, veliki potencijal za proizvodnju električne energije za potrebe planinskih objekata, seoskih domaćinstva,itd. Iako se mnogo prašine podiglo oko štetnosti po životnu okolinu, otvorilo se mnogo prostora za inovativna rešenja u polju hidroenergije. Budućnost inženjera je zagarantovana budući da sve veće globalno zagađenje uzrokovano upotrebom fosilnih goriva treba zameniti održivim korišćenjem obnovljivih izvora energije.