DOPRINOS USLUŽNIH PROGRAMA UŠTEDI ENERGIJE

Protekla decenija je bila teška za mnoge uslužne kompanije. Usluge kompanija širom sveta su u prošloj deceniji bile kao vožnja toboganom, a ne tako često i bolne. Uprkos oštrom rastu globalne potražnje za električnom energijom, mnoga uslužna preduzeća su izgubila vrednost ili su zabeležila ispodprosečne prinose. Analiza 50 glavnih javnih uslužnih preduzeća iz Azije, Evrope i Severne Amerike pokazala je prosečni ukupni kumulativni prinos deoničarima od oko 1 % od 2008. do 2018. u poređenju sa 55 % za MSCI World Index.

Usluge sa visokom izloženošću trgovinskim prihodima su u još goroj situaciji. Ističu se dva razloga. Prvo, kolaps konvencionalne generacije trgovaca smanjio je profit u Evropi i Sjedinjenim Državama, a rast u drugim sektorima, kao što su obnovljivi izvori energije i prenos i distribucija (T&D), nije bio dovoljan za kompenzaciju. Drugo, uslužna preduzeća u svetu gube tržišni udeo u novim sektorima, kao što su finansijska industrija i industrija nafte i gasa (Slika 1).

U narednoj deceniji očekujemo da će se potražnja za električnom energijom povećati brže od bilo koje druge vrste energije, zbog ekonomskog rasta u Africi, Aziji i Latinskoj Americi i elektrifikaciji finalne potrošnje energije, posebno u transportu i grejanju. Da bi se održao korak, biće potrebne ogromne nove investicije.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procenjuje da će od 2016. do 2025. godine u elektroenergetskom sektoru biti investirano 7,2 biliona dolara (Slika 2), što je gotovo 1,0 trilion dolara više nego u prethodnoj deceniji.

RAZUMEVANJE BUDUĆNOSTI: IMPLIKACIJE INDUSTRIJE

Da bi budućnost bila drugačija, i bolja, energetska strategija mora biti efikasnija. Uslovi se menjaju fundamentalno i brzo. Usluge, takođe, moraju da se promene – brže i veštije nego što su se mnogi pokazali sposobnima.

Da bi se razgovaralo o ovoj teritoriji, korisno je imati osećaj za trendove koji će verovatno oblikovati određeni sektori.

Model prihoda za sve tehnologije proizvodnje će se približiti dugoročnim ugovorima, ali profitne marže neće nužno porasti. Tokom proteklih pet godina, višak kapaciteta i niske veleprodajne cene na tržištima energije doveli su do ozbiljnog pritiska, a u nekim slučajevima i na tržišni kolaps, u čisto trgovačkoj proizvodnji električne energije. Iznos umanjenja vrednosti termoenergetskih sredstava u Evropi dostigao je samo 12 milijardi eura u 2015. godini. Novi proizvodni kapaciteti će biti teško finansirati po čistom modelu prihoda od trgovaca, u kojem su cene određene varijabilnim troškom marginalne tehnologije. Skorašnje krvoproliće u trgovačkoj proizvodnji, veći regulatorni rizik i rast obnovljivih izvora energije, koji nemaju granične troškove, znači da su buduće cene neizvesne. Dugoročne fiksne cene, bilo putem sporazuma o kupovini električne energije ili mehanizmima kapaciteta, najverojatnije su novi modeli prihoda. U stvari, udeo novih proizvodnih kapaciteta koji nose puni cenovni rizik je već opao, i verujemo da će to i dalje činiti.

Kako uslužne usluge mogu napredovati

Usluge se suočavaju sa još jednom decenijom velikih promena, koje karakterišu i značajni rizici i značajne mogućnosti. Da bi se rast u obimu industrije pretvorio u rast profita, postoje četiri principa za uspeh.

 

Get scale. Digitalizacija, konvergencija industrije, liberalizacija tržišta i novi učesnici znače da su prepreke za ulazak niže nego ikad. U tom kontekstu, skala postaje konkurentna prednost. Obnovljivi izvori energije i maloprodaja, sa svojom strukturom fiksnih troškova, su dve oblasti u kojima su razmeri i konkurentnost išli ruku pod ruku. I u oblasti T&D, skala će biti sve važnija, jer će regulatori postati zahtevniji u pogledu efikasnosti, a vlasništvo nad infrastrukturom će biti na aukciji. Skala će značiti različite stvari za različite igrače. Lokalno ili regionalno rukovodstvo može biti dovoljno da stvori konkurentsku prednost. Da bi se dobila skala, uslužna preduzeća će morati da preispitaju svoju kapitalnu implementaciju i budu spremna da ostvare značajna dezinvestiranja. Konsolidacija može biti drugi pristup.

Na kraju, geografska diversifikacija bi mogla postati bolja opcija za dobijanje nivoa u odnosu na vertikalnu integraciju, kako bi se zaštitili regulatorni rizici.

Prihvatite nove tehnologije. Dobra ekonomska upotreba tehnologije će biti važna u određivanju dobitnika i gubitnika. Primena napredne analitike za upravljanje imovinom može značiti značajna poboljšanja u troškovnoj efikasnosti u poslovanju; postoji značajan potencijal za povećanje efikasnosti putem tehnologije. U stvari, to se već desilo: videli smo 15 do 25% uštede troškova održavanja i zamene za transformatore i prekidače i 10 do 20% uštede troškova održavanja i zamene za nadzemne vodove i podzemne kablove. Usluge bi trebale da usvoje slične tehnologije što pre je moguće, jer bi mogle postati mainstream u samo nekoliko godina.

Fokus na regulatorno upravljanje. U prošlosti, veliki deo prihoda od trgovaca zahtevao je od uslužnih preduzeća da razumeju buduće cene roba. U budućnosti, dominacija regulacije odozgo prema dole znači da će predviđanje regulacije i eventualno pomoć u njegovom oblikovanju postati naziv igre. Efikasna regulatorna strategija podrazumeva postavljanje širokih pitanja: Šta je najjeftinija mešavina snabdevanja? Da li su tarife i podsticaji održivi i pošteni? Takođe će biti neophodno komunicirati sa ključnim akterima. Efikasno regulatorno upravljanje će, dakle, biti prioritet i zahteva će razvoj novih sposobnosti, kao što je aktivno zagovaranje institucija.

Uslužna industrija se nikada nije suočila sa toliko velikih poremećaja odjednom. Posledica je, dakle, da je ovo pravi trenutak za pokretanje novih poslovnih modela. Na primer, programeri mogu da odluče da prodaju sve veći deo vlasništva finansijskim igračima koji mogu ponuditi niži trošak kapitala. Ovo se već dešava u sektoru obnovljivih izvora energije i može se proširiti na infrastrukturu. U drugom primeru, igrači T&D ​​mogu odlučiti da prošire svoju ulogu u telekomunikacionoj infrastrukturi, na osnovu operativnih sinergija. Da bi stekli značajan udeo u skupu vrednosti koji dolazi od elektrifikacije transporta i novih nizvodnih mogućnosti, uslužna preduzeća bi takođe mogla razmotriti nove oblasti, kao što su osiguranje i potrošački krediti.

Uslužna industrija ulazi u period neizvesnosti pomešana s mogućnošću – vrednosti koja čeka da bude uhvaćena, i znatne konkurencije za nju. Da bi prosperirale, uslužna preduzeća moraju delovati odlučno ili se suočiti sa značajnim i moguće egzistencijalnim rizicima.

Preuzeto sa McKinsey