Kina i svet: Dinamika promena

Odnos između Kine i sveta sada se ubrzano menja. Trgovinski sporovi svakodnevno postaju naslovi, pojavljuju se nova pravila za procenu tehnoloških tokova, protekcionizam je u porastu, a geopolitičke napetosti postaju sve veće. Put pred nama je neizvestan. Možemo li biti na vrhuncu integracije između Kine i sveta nakon godina produbljivanja veza? Suprotno tome, koje bi mogućnosti mogle pružiti više angažovanja? Koja bi vrednost mogla biti u pitanju za sve igrače?

Kina je postala najveća svetska ekonomija u pogledu pariteta kupovne moći u 2014. Nominalno, kineski BDP bio je 66% u odnosu na Sjedinjene Države u 2018. godini, što je čini drugom ekonomijom na svetu. Na MGI indeksu povezanosti koji rangira učešće po tokovima roba, usluga, finansija, ljudi i podataka, Kina je deveta zemlja sa najviše priključaka u svetu u 2017. godini. U 2018. godini Kina je činila 16% svetskog BDP-a. Međutim, put Kine ka globalnoj uglednosti bio je neujednačen. Da bismo utvrdili opseg kineske integracije sa svetom, posmatramo osam dimenzija kineske globalne razmere i integracije.

Usredsređujući se na tri od osam dimenzija, MGI je analizirao međusobnu izloženost Kine i ostatka sveta trgovini, tehnologiji i kapitalu. Od 2000. do 2017. godine, izloženost sveta Kini povećala se na sve tri, dok je kineska opala. Novi indeks izloženosti Kine i sveta (MGI) meri relativni značaj ovih ekonomskih tokova za kinesku i globalnu ekonomiju u poređenju s drugim velikim ekonomijama. Ostali svetski ukupni indeks porastao je sa 0,4 u 2000. na 1,2 u 2017. godini, dok je izloženost Kine svetu dostigla 0,9 u 2007. godini, a smanjila se na 0,6 u 2017. godini.

Kineski pad izloženosti delimično odražava njeno usklađivanje ekonomije sa domaćom potrošnjom. U 11 od 16 kvartala od 2015. godine, domaća potrošnja je doprinela više od 60% ukupnog rasta BDP-a. U 2017. do 2018. godine oko 76% rasta BDP-a dolazilo je od domaće potrošnje, dok je neto trgovina negativno doprinela rastu BDP-a. Nedavno 2008., kineski neto trgovinski suficit iznosio je 8% BDP-a; do 2018. godine, ta brojka procenjena je na samo 1,3% – bez obzira na Nemačku ili Južnu Koreju, gde neto trgovinski viškovi iznose između 5 i 8% BDP-a. Rast potražnje i razvoj domaćih lanaca vrednosti u Kini takođe delimično objašnjavaju nedavni pad intenziteta trgovine na globalnom nivou. Kina troši veći udeo proizvedene proizvodnje. Ovo su značajne promene koje menjaju prioritete Kine i menjaju dinamiku njenog odnosa sa svetom.

Sve veća izloženost ostatka sveta Kini odražava sve veći značaj Kine kao tržišta, dobavljača i dobavljača kapitala. Kina čini 35% svetske proizvodnje. Iako predstavlja samo 10% svetske potrošnje domaćinstava, Kina je bila izvor 38% rasta svetske potrošnje domaćinstava od 2010. do 2016., pokazuju podaci Svetske banke. Štaviše, u nekim kategorijama, uključujući automobile i mobilne telefone, udeo Kine u globalnoj potrošnji iznosi 30% ili više. Kao što smo primetili, drugi je najveći izvor SDI u svetu i drugi njegov najveći primalac između 2015. i 2017. Međutim, izloženost Kini razlikuje se između sektora i zemalja, prema našoj analizi 73 ekonomije i 20 sektora.

Kina brzo širi potrošačko tržište, samopouzdano, postepeno bogatije, sve sofisticiranije i spremno na eksperimentisanje nudi snažnu vezu između Kine i sveta. To nije samo glavni pokretač ekonomskog rasta, već je i velika prilika za međunarodna preduzeća. Do 2030. godine 58% kineskih domaćinstava verovatno će biti u masovnoj kategoriji ili većoj (definisano kao raspoloživi prihod domaćinstava od 18.000 ili više mesečno), što premašuje današnji udeo Južne Koreje od 55%. Profil potrošnje urbanih kineskih potrošača konvergira se sa profilom njihovih gradova u gradovima širom sveta.

Kineska potrošačka tržišta već su snažno integrisana sa svetom i prodor multinacionalnih korporacija je značajan. Među deset velikih potrošačkih kategorija, njihova prosečna penetracija je u 2017. bila 40%, u poređenju sa samo 26% u Sjedinjenim Državama. U nekim je kategorijama penetracija još veća; na primer, u lepoti i ličnoj nezi, penetracija multinacionalnih kompanija iznosi čak 73%.

S obzirom na nesigurnost i potencijalni rizik od promene odnosa između Kine i sveta, preduzeća će možda morati da prilagode svoj pristup. Postoje četiri oblasti za razmatranje:

Procenite kratkoročnu i dugoročnu izloženost odnosima Kina-svet. Da bi razumeli verovatni uticaj promene odnosa između Kine i sveta, kompanije bi prvo trebalo da procene nivo izloženosti odnosima Kine i sveta. Izlaganje može imati različite oblike. Kroz osam dimenzija kineske skale i integracije, postoje određene metrike koje bi preduzeća mogla da ispitaju i prate. U zavisnosti od izloženosti, kompanije mogu proceniti rizike i koristi za poslovanje u zavisnosti od različitih scenarija angažmana. Čak i pored kratkotrajne nestabilnosti i nesigurnosti, kompanije bi trebalo da uključe pogled na dugoročne osnove Kine. Koji dugoročni trendovi, uključujući rastuće prihode, protok tehnologije i intenziviranje lokalne konkurencije mogu imati uticaja na poslovanje?

Odredite položaj ulaganja i lanca vrednosti. S obzirom na scenarije i vrednost uloga za svaku kompaniju, rukovodioci bi trebalo da odrede svoju kinesku strategiju u pogledu obaveza investiranja u poređenju sa drugim zemljama i ulogu koju bi Kina trebalo da igra u globalnim lancima vrednosti kompanije. Oni bi trebali definisati i biti jasni u pogledu svojih težnji za Kinom – da li žele da Kina postane njihov glavni pokretački rast ili ne. Oni bi, na primer, mogli da optimizuju investicije kao deo dugoročne strategije, potencijalno ulažući više i udvostručujući aktivnosti na stvaranju osnovne vrednosti, na primer, pokretanjem inovacija i istraživanja i razvoja, ako Kina ostane važan izvor rasta i inovacija. Ako ne, prebacivanje poslovnih aktivnosti i ulaganja u druge geografske oblasti takođe bi se moglo razmotriti.

Razviti operativnu izvrsnost potrebnu za upravljanje rizicima i nesigurnošću. S obzirom na povećanu regulatornu i ekonomsku nesigurnost, kompanije treba da budu mnogo okretnije u pružanju svojih vrednosti. Vlade širom sveta igraju sve važniju ulogu u prekograničnom investiranju, M&A i protoku tehnologije i ljudi. Preduzeća moraju da obrate pažnju na lokalni kontekst u kome posluju, jer se on može brzo menjati, osetljivost može da raste i mogu se načiniti operativne greške koje bi se u prošlosti mogle lako ispraviti i sadržati, ali mogu, u ovom novom dobu, brzo eskalirati, privlačeći pažnju aktera. Oni mogu da razmisle o prilagođavanju svog operativnog traga i moraju da budu brzi pri pravljenju smena, a za upravljanje rizikom moraju da posvete više resursa.

Usvojite i održavajte raspoloženje preživelog. Kompanije koje su uspevale uprkos recesiji i krizama u prošlosti težile su održavanju zdravog bilansa stanja, brinu se za pristup finansijama i imaju širok spektar preduzeća da ih izoluju od pada u određenim sektorima. Međutim, krize i nesigurnost takođe pružaju priliku; pritisak koji oni mogu biti katalizator reorganizacije koja poboljšava dugoročno zdravlje preduzeća, a mogu doneti i nove mogućnosti za širenje otisaka ili tržišne pozicije kroz razvoj poslovanja i neorganski rast.

Izvor: Mckinsey