Pet trendova koji preoblikuju evropska tržišta električne energije

Evropska tržišta električne energije ušla su u period promena bez presedana. Cene električne energije dostigle su nove maksimume: cene baznog opterećenja za nedelju dana unapred su porasle iznad 200 evra po megavat-satu (MVh) u brojnim evropskim zemljama oko četiri puta više od prosečnog istorijskog nivoa. To povećanje je uglavnom izazvano porastom cena prirodnog gasa i uglja, koje trenutno premašuju 100 evra po MVh i 60 evra po metričkoj toni. Ovaj razvoj je uticao na cenu električne energije proizvedene u elektranama na prirodni gas, koje u velikoj meri određuju cene na evropskim tržištima.

U isto vreme, volatilnost cena dostiže nove visine kao rezultat neizvesne proizvodnje obnovljivih sredstava i čvrste ravnoteže ponude i potražnje u evropskom elektroenergetskom sistemu. Kretanje kroz ovu sledeću normalu biće ključni izazov za komunalne kompanije, trgovce i velike potrošače električne energije, a to naglašava važnost razvoja otpornih portfelja energetskih sredstava i upravljanja rizikom.

Šta je pred evropskim energetskim sektorom?

Evropsko tržište električne energije prolazi kroz velike promene. Pet trendova podržava ovaj razvoj.

Održiv rast potražnje za električnom energijom, podržan ciljevima vezanim za klimu

Očekuje se da će potražnja za električnom energijom stalno rasti u Evropi, uz CAGR od oko 2 procenta do 2035. Glavni faktori koji stoje iza naleta biće elektrifikacija transporta i povećanje proizvodnje zelenog vodonika putem elektrolize, što zahteva obnovljivu energiju.

Kako mogu da reaguju učesnici na tržištu?

Evropsko tržište električne energije ulazi na neistraženu teritoriju. Kada se komunalna preduzeća i veliki kupci električne energije suoče sa takvom vrstom neizvesnosti, strateško upravljanje rizikom postaje pitanje opstanka. U Ujedinjenom Kraljevstvu, nedavna neispunjenja obaveza prodavača električne energije i gasa, nakon skoka cena gasa, ilustruju visoke uloge. Evo nekoliko koraka koje igrači mogu da preduzmu da bi se pozabavili neizvesnostima:

Ulaganje u najbolje modele upravljanja rizikom u klasi. Oni bi pokrili rizike tržišne cene zajedno sa nelinearnim rizikom obima ili oblika tržišta energije za dan unapred i unutar dana. Na primer, igrači bi mogli više da koriste napredne modele stohastičkog profita pod rizikom ili novčanog toka pod rizikom, kao što je njihovo pokretanje u kvazi realnom vremenu kako bi se najbolje informisale o strategijama hedžinga. Ad-hoc testovi stresa će takođe biti kritični za periodično sprovođenje.

Težnja fleksibilnosti u portfelju. Da bi smanjili izloženost skokovima cena na veleprodajnim tržištima električne energije, igrači bi mogli da obezbede veću fleksibilnost kako na strani potražnje tako i na strani ponude portfelja, uključujući, na primer, agregaciju odgovora na potražnju i ulaganja u sredstva za najveći gas, baterije na mreži i virtuelne elektrane (VPP).

Razvijanje aktivnog prisustva u najlikvidnijim evropskim energetskim čvorištima. Očekuje se da će Nemačka ostati najlikvidnije tržište i idealno mesto za optimizaciju strategija hedžinga širom Evrope, na primer, korišćenjem proksi hedžinga i prekogranične zaštite u slučaju jake tržišne povezanosti i ograničene likvidnosti na drugim tržištima.

Korišćenje ugovora o kupovini električne energije sa delimičnim ili potpunim aranžmanima sa fiksnom cenom. Kompanije bi mogle da koriste ovu strategiju za zaštitu od dugoročne kupovine ili prodaje električne energije, smanjujući na taj način izloženost promenljivim cenama električne energije.

McKinsey