Reinženjering posla nakon povlačenja pandemije

COVID-19 je ubrzao tri široka trenda koji mogu preoblikovati rad nakon povlačenja pandemije.

Pandemija je gurnula kompanije i potrošače u situaciju da moraju da brzo usvoje nova ponašanja koja će se verovatno zadržati, menjajući putanju tri grupe trendova. Zbog toga vidimo oštar diskontinuitet između njihovog uticaja na tržišta rada pre i posle pandemije.

Rad na daljinu i virtuelni sastanci verovatno će se nastaviti, mada manje intenzivno nego na vrhuncu pandemije

Možda najočigledniji uticaj COVID-19 na radnu snagu je dramatičan porast zaposlenih na daljinu. Da bi utvrdili koliko bi rad na daljinu mogao potrajati nakon pandemije, kompanija McKinsey je analizirala njegov potencijal u više od 2.000 zadataka koji se koriste u nekih 800 zanimanja u osam fokusnih zemalja. Uzimajući u obzir samo  posao koji se može obaviti bez gubitka produktivnosti, otkrivamo da bi oko 20 do 25 procenata radne snage u naprednim ekonomijama moglo raditi od kuće između tri i pet dana u nedelji. To predstavlja četiri do pet puta više nego pre pandemije i mogao bi podstaći veliku promenu u geografiji rada, jer se pojedinci i kompanije iz velikih gradova premeštaju u predgrađa i male gradove. Otkrili smo da je neki posao koji se tehnički može obaviti na daljinu najbolje obaviti lično. Pregovori, ključne poslovne odluke, sesije ideja, pružanje osetljivih povratnih informacija i orijentacija novih zaposlenih primeri su aktivnosti koje mogu izgubiti određenu efikasnost kada se izvrše na daljinu.

Neke kompanije već planiraju prelazak na fleksibilne radne prostore nakon pozitivnih iskustava sa radom na daljinu tokom pandemije, poteza koji će smanjiti ukupan prostor koji im je potreban i dovesti manje radnika u kancelarije svakog dana. Istraživanje kompanije McKinsey u avgustu 2020. godine sa 278 rukovodilaca otkrilo je da su u proseku planirali da smanje kancelarijski prostor za 30 odsto. Kao rezultat toga, može se smanjiti potražnja za restoranima i maloprodajom u gradskim sredinama i za javnim prevozom.

Daljinski rad takođe može naštetiti poslovnim putovanjima, jer je široka upotreba video konferencija tokom pandemije uvela novo prihvatanje virtuelnih sastanaka i drugih aspekata posla. Iako će se rekreativna putovanja i turizam verovatno oporaviti nakon krize, McKinsey putnička praksa procenjuje da se oko 20 procenata poslovnih putovanja, najunosnijeg segmenta za avio kompanije, možda neće vratiti. To bi imalo značajne efekte na zapošljavanje u komercijalnom vazduhoplovstvu, aerodromima, ugostiteljstvu i uslugama prehrane. E-trgovina i druge virtuelne transakcije cvetaju.

Mnogi potrošači su tokom pandemije otkrili pogodnost e-trgovine i drugih aktivnosti na mreži. U 2020. godini udeo e-trgovine porastao je dva do pet puta više od stope pre COVID-19. Otprilike tri četvrtine ljudi koji prvi put koriste digitalne kanale tokom pandemije kažu da će ih nastaviti koristiti kada se stvari vrate u normalu, prema istraživanjima kompanije McKinsey Consumer Pulse sprovedenim širom sveta.

Porasle su i druge vrste virtuelnih transakcija poput telemedicine, bankarstva na mreži i streaming zabave. Onlajn lekarske konsultacije preko kompanije Practo, telehealth kompanije u Indiji, porasle su više nego desetostruko između aprila i novembra 2020. Ove virtuelne prakse mogu donekle propasti kako se ekonomije ponovo otvore, ali će verovatno nastaviti znatno iznad nivoa viđenog pre pandemije.

Ovaj prelazak na digitalne transakcije podstakao je rast poslova isporuke, transporta i skladišta. U Kini su poslovi u e-trgovini, isporuci i na društvenim mrežama porasli za više od 5,1 miliona tokom prve polovine 2020. godine.

COVID-19 može pokrenuti brže usvajanje automatizacije i AI, posebno u radnim arenama sa velikom fizičkom blizinom.

Dva načina na koja su preduzeća tokom istorije kontrolisala troškove i ublažavali nesigurnost tokom recesije su usvajanje automatizacije i redizajniranje radnih procesa, koji smanjuju udeo poslova koji uglavnom uključuju rutinske zadatke. U našem globalnom istraživanju od 800 visokih rukovodilaca u julu 2020. godine, dve trećine je reklo da pojačavaju ulaganja u automatizaciju i AI donekle ili značajno. Podaci o proizvodnji robotike u Kini premašili su nivo prepandemije do juna 2020. godine.

Mnoge kompanije su primenile automatizaciju i veštačku inteligenciju u skladištima, prodavnicama prehrambenih proizvoda, pozivnim centrima i proizvodnim pogonima kako bi smanjile gustinu radnog mesta i rešile se u porastu potražnje. Zajednička karakteristika ovih slučajeva upotrebe automatizacije je njihova korelacija sa visokim rezultatima u fizičkoj blizini, a naše istraživanje otkriva da će radna mesta sa visokim nivoom ljudske interakcije verovatno doživeti najveće ubrzanje u usvajanju automatizacije i AI.

Izvor: McKinsey