Trendovi koje je ubrzao COVID-19

Kombinacija zanimanja može se promeniti, sa malim rastom posla u zanimanjima sa niskim platama

Trendovi koje ubrzava COVID-19 mogu potaknuti veće promene u kombinaciji poslova u ekonomijama nego što smo procenjivali pre pandemije.

Otkrivamo da se nakon pandemije u osam ekonomija može pojaviti znatno drugačija kombinacija zanimanja. U poređenju sa našim procenama pre COVID-19, očekujemo da će najveći negativni uticaj pandemije pasti na radnike u uslugama hrane i uloge kupaca u prodaji i uslugama, kao i na manje kvalifikovane uloge kancelarijske podrške. Poslovi u skladištu i transportu mogu se povećati kao rezultat rasta e-trgovine i ekonomije isporuke, ali ta povećanja verovatno neće nadoknaditi poremećaj mnogih poslova sa niskim platama. Na primer, u Sjedinjenim Državama broj radnih mesta za pružanje usluga klijentima i pružanje usluga hrane mogao bi da padne za 4,3 miliona, dok bi posao transporta mogao porasti za skoro 800.000. Potražnja za radnicima u zdravstvu i STEM zanimanjima može porasti više nego pre pandemije, što odražava povećanu pažnju na zdravlje kako stanovništvo stari i prihodi rastu, kao i rastuću potrebu za ljudima koji mogu da stvaraju, primenjuju i održavaju nove tehnologije.

Pre pandemije, neto gubici radnih mesta bili su koncentrisani u srednjim nivoima u prerađivačkoj industriji i nekim kancelarijskim poslovima, što odražava automatizaciju, a poslovi sa niskim i visokim platama nastavili su da rastu. Gotovo svi radnici sa niskim platama koji su izgubili posao mogli bi se preseliti u druga zanimanja sa niskim platama – na primer, radnik za unos podataka mogao bi se preseliti u maloprodaju ili kućnu zdravstvenu zaštitu. Zbog uticaja pandemije na poslove sa niskim platama, sada procenjujemo da će se gotovo sav rast potražnje za radnom snagom dogoditi na radnim mestima sa visokim platama. U budućnosti, više od polovine raseljenih radnika sa niskim platama možda će morati da pređe na zanimanja sa višim platama i kojima su potrebne različite veštine da bi ostali zaposleni.

Čak 25 procenata više radnika možda će morati da se prebace na drugi posao posle pandemije

S obzirom na očekivanu koncentraciju rasta radnih mesta u zanimanjima sa visokim platama i opadanja u zanimanjima sa niskim platama, obim i priroda tranzicije radne snage potrebne u godinama koje su pred nama biće izazov, prema našem istraživanju. Širom osam fokusnih zemalja, više od 100 miliona radnika, ili 1 od 16, moraće da pronađe drugačije zanimanje do 2030. u našem scenariju nakon COVID-19. To je 12 procenata više nego što smo ranije procenili pre pandemije, i do 25 procenata više u naprednim ekonomijama.

Pre pandemije procenili smo da bi samo 6 procenata radnika trebalo da nađe posao u zanimanjima sa višim platama. U našem istraživanju nakon COVID-19, otkrivamo ne samo da će veći udeo radnika verovatno morati da pređe iz donje dve kategorije zarada, već i da će otprilike polovini njih ukupno biti potrebne nove, naprednije veštine za prelazak na zanimanja jedan ili čak dva platna razreda više.

Kombinacija veština potrebna među radnicima koji treba da se bave zanimanjima se promenila. Na primer, udeo vremena koje nemački radnici provode koristeći osnovne kognitivne veštine može se smanjiti za 3,4 procentna poena, dok će se vreme provedeno uz korišćenje socijalnih i emocionalnih veština povećati za 3,2 procentna poena. U Indiji će se udeo ukupnog radnog vremena utrošenog uz korišćenje fizičkih i manuelnih veština smanjiti za 2,2 procentna poena, dok će vreme posvećeno tehnološkim veštinama porasti za 3,3 procentna poena. Radnici u zanimanjima sa najnižom platnom stopom koriste osnovne kognitivne veštine i fizičke i ručne veštine 68 procenata vremena, dok u srednjoj klasi, upotreba ovih veština zauzima 48 procenata vremena. U poslednje dve zagrade, te veštine čine manje od 20 procenata utrošenog vremena. Radnike koji su u nepovoljnijem položaju možda čekaju najveći prelaz na posao, delom i zbog nesrazmernog zaposlenja u arenama koje su najviše pogođene virusom COVID-19. U Evropi i Sjedinjenim Državama će radnici sa nižom diplomom, pripadnici etničkih manjinskih grupa i žene verovatno morati da promene zanimanja posle COVID-19 nego ranije. U Sjedinjenim Državama je za ljude koji nemaju fakultetsku diplomu 1,3 puta veća verovatnoća da će morati da izvrše prelaze u poređenju sa onima sa fakultetskom diplomom, a za radnike afroamerikance i hispanoamerikanace 1,1 puta je veća verovatnoća da će morati da pređu sa jednog zanimanja na drugi nego za belce. U Francuskoj, Nemačkoj i Španiji porast prelaska na posao potreban zbog trendova pod uticajem COVID-19 je 3,9 puta veći za žene nego za muškarce. Slično tome, potreba za profesionalnim promenama više će pogoditi mlađe radnike nego starije radnike, a pojedince koji nisu rođeni u Evropskoj uniji više od radnika rođenih u Uniji.

Izvor: McKinsey